Tirol P. Dimitrije1, rodio se u Čakovu, u Banatu, 31 maja 1793 godine.
Učio se u mestu svoga rođenja, u Temišvaru, Kečkemetu, i u Požunu.
Godine 1829 prešao je u Srbiju, i postao domaći učitelj u kući g. Jevrema Obrenovića, gde je proveo preko 12 godina.
Sa sinom g. Jevrema išao je u Odesu gde se bavio dve godine.
Po povratku iz Odese, postao je inspektor državne štamparije u Beogradu.
Godine 1842 ostavio je Srbiju i prešao u Madžarsku; onamo je posle najviše živeo u Temišvaru.
Tu je neko vreme bio učitelj srpskog jezika u gimnaziji, i upravnik mesnih srpskih škola.
Preminuo je 18 marta 1857 u Temišvaru.
Tirol je pisao i prevodio mnogo. Ovo su njegovi književni radovi:
- Privjestvovatelna knjižica upotreblenija radi srpske junosti, u Budimu, 1819;
- Banatski Almanah za godinu 1827, 1828, u Budimu;
- Slavenska gramatika, sad prvi put na srpskom jeziku izjašnjena. Prva sveska, u Beču, 1828;
- Nemačka gramatika za upotreblenije srpske mladeži, u Budimu, 1830;
- Političesko zemljeopisanije za upotreblenije učeće se mladeži, u Beogradu, 1832;
- Načertanije učenog srpskog društva, u Beogradu, 1835;
- Sila prijateljstva ili Don Žuan i Dona Teodora, u Beogradu. 1835;
- *Mnjenije o upotrebljavanju stradatelne častice *se* *, u Beogradu, 1836;
- Mesecoslov za godinu 1836, 1838, 1842, u Beogradu;
- Uranija, za godinu 1837, i 1838, u Beogradu;
- Podvigi Dimitrija Maksimovića Knjaževića, popečitelja odeskog učebnog okruga, i prezidenta odeskog obščestva istorije i drevnosti, u Beogradu, 1841;
- Njeskolko slov o tom pišut li Serbi bukvami svojego izobretenija, u Odesi, 1841;
- Odrivak iz Venelinove istorije o Slavenima, u Beogradu 1841;
- Dokazivanje da su slovenski narodi primili hristijanstvo još pre Kirila i Metodija, u Beogradu, 1841;
- Pregled vojenog života i podviga Mihaila Andrejevića Miloradovića, u Beogradu, 1841;
- Mala srpska gramatika za Nemce, u Novom Sadu, 1851;
- Kazivanje starih Trebješana i arhiva serdara Mališe i kapetana Boška Bućića Nikšića, u Beogradu, 1842, (Bez imena);
- Vozsojedinenije unijata s pravoslavnom crkvom u Rusiji, u Moskvi, 1841;
- Zabavni kalendar Vinka Lozića za 1830, u Budimu;
- Sitnice iz pravopisanija, u Odesi, 1841. (Pod tuđim imenom).
I u rukopisu je ostavio dosta sastava ali se ne zna šta je sad s njima.
Dopuna
Tirol P. Dimitrije štampao je (bez imena) u Beogradu 1842 knjigu:
Kazivanja starih Trebješana, i arhiva serdara Mališe i kapetana Boška Bućića Nikšića.
Godine 1896 neki A. Marković štampao je u Odesi:
Arhiva serdara Mališe i kapetana Boška Bućića-Nikšića, u jedno skupljena i iznova prepisana sinom ljubiteljem starijeg Trebješana radi mladeži srpske. Velika 8-na str. 46.
Ovde se priča kako su ti dokumenti o preseljenju Trebješana došli Tirolu Dimitriju u ruke.
- Knez Miloš, rasrdivši se jednom na one koji ostavljaju svoja prezimena, i uzimlju tuđa, napisao je (Srpske Novine 1836. br. 1) za Tirola ovo: „Dimitrije P. Tirol, nije iz Tirola pa da se zove Tirol, no Vlah i Čakova, i tako treba i da se zove. Ili budući da mu je ocu bilo ime Panta, treba on da se zove i piše Dimitrije Pantić, Vlah iz Čakova“. ↩︎