Radovanović Petar, upravitelj osnovnih škola u Srbiji, rodio se 1808, u Novom Sadu, gde je svršio osnovnu školu i gimnaziju. U Pešti je učio filosofiju i prava. Godine 1830. postao je advokat.
Godine 1834, prešao je u Srbiju, i postao profesor u kragujevačkoj gimnaziji, koja je skoro bila postala.
Godine 1836, postao je upravitelj svih osnovnih škola u Srbiji.
Godine 1838, posle ustava, postao je sekretar u popečiteljstvu prosveštenija.
Te godine je otvoren licej, i Radovanović, u početku novembra, dođe u licej za profesora matematike, statistike, i nemačkog jezika.
Godine 1839, meseca marta, vrati se u popečiteljstvo za sekretara.
Godine 1842, meseca novembra, postavljen je za predsednika okružnom sudu, u Čačku.
Godine 1843, vratio se je na svoju staru službu za upravitelja osnovnih škola.
Docnije, kad se broj škola uvećao, Srbija je podeljena na dva školska kruga: istočni, i zapadni. U istočnom je ostao Radovanović, a u zapadni krug došao je Milovan Spasić.
Radovanović je preminuo u Beogradu, 3 marta 1857.
U književnosti ima od njega ovo:
- Kratka antropologija, ili nauka o čoveku, u Beogradu, 1844;
- Opšta znanja, svakom čoveku nužna, u Beogradu, 1850;
- Vojne Srba s Turcima od 1804—1813, u Beogradu, 1852;
- Novine čitališta beogradskog, koje je uređivao za god. 1848.
Radovanović je bio jedan od prvih članova Društva Srpske Slovesnosti.