Stamenković Dimitrije

Stamenković Dimitrije, prosvetni dobrotvor, rodio se je u Beogradu 28 januara 1845 godine, od oca Stamenka Jovanovića papudžije, koji je i saktijanom trgovao, i od matere Anastasije.

Osnovnu školu i gimnaziju Dimitrije je svršio u Beogradu, pa je onda stupio u Veliku školu da sluša prava.

Ali prerana smrt očina otrže Dimitrija od škole, i pozva ga u trgovinu, koju mu je otac za života vodio.

Trgujući s bratom Svetozarom, Stamenković je stekao i krasnu imovinu i odličan glas u beogradskom trgovačkom svetu.

Oženio se je i imao dece, pa su mu deca pomrla, a sa ženom, ne mogući se nešto slagati, razveo se, i ona se preudala, a on se nije hteo po drugi put ženiti.

Patio je od velike nervoze, i da bi toj slabosti našao leka redovno je leti išao u razna kupatila.

Stamenković je bivao predsednik raznih odbora, koji su se bavili raznim trgovačkim i industriskim pitanjima. U poslednje vreme svoga života odlično je radio kao predsednik trgovačkog udruženja i kao predsednik berze.

Godine 1898 oktobra 19 Stamenković je sastavio i utvrdio svoj testamenat, kojim je naredio što i kako da se radi sa njegovom imovinom pošto on umre.

Tim testamentom Stamenković, pored legata namenjenih rođacima, ostavlja:

  • Trgovačkoj beogradskoj omladini za njezinu školu — 5000 din.
  • Društvu Sv. Save — 2000 din.
  • Društvu „Kralj Dečanski — 2000 din.
  • Društvu za sirotnu i napuštenu decu — 2000 din.
  • Beogradskoj opštini, na deset beogradskih sirotnih porodica — 1000 din.
  • Beogradskom trgovačkom udruženju — 1000 din.
  • Beogradskoj berzi — 1000 din.

Dvojici đaka velike škole, koji napišu najbolji temat iz tehnike, ostavio je svoj briljantski prsten i zlatan sat s lancem.

Naročito pak ostavio je Srpskoj Kraljevskoj Akademiji tri stotine hiljada (300.000) dinara u zlatu, s tim, da se najpre ta suma interesom uveća do četiri stotine hiljada (400.000) dinara, pa onda Akademija prihodom od te sume da nagrađuje izvesne knjige za narod.

Stamenković je preminuo 8 septembra 1899. Najpre je, u nekom nastupu teškog duševnog raspoloženja, pokušao da se ubije iz revolvera, ali nije odmah izdahnuo nego tek posle nekolika dana.

Stamenkovićev je testamenat izvršen. U upravi fondova već se nalazi suma zaveštana Akademiji zavedena u knjige kao fonad Dimitrija Stamenkovića.

O prvoj godišnjici posle Stamenkovićeve smrti, 8 septembra 1900, Srpska Kraljevska Akademija, za spomen pokojnog dobrotvora srpske knjige, držala je svečani skup, na kom je pročitan testamenat pok. Stamenkovića, i njegova opširna biografija, koju je sastavio njegov prijatelj Živan Živanović.

Ta je biografija već štampana kao izdanje Srpske Kraljevske Akademije.

Neka je vrednom i čestitom rodoljubu Dimitriju Stamenkoviću do veka slava i hvala za ovako dobro srpskoj knjizi!